Paraliza N. facialisa

N.Facialis je motorni živac mimičke muskulature, senzorni živac za prednje dvije trečine jezika (za ukus), a sadrži i senzitivna vlakna.

Razlikujemo perifernu i centralnu paralizu facijalisa.

Periferna paraliza facijalisa (periferni facijalis)

Povreda nervnog stabla najčešća je u kanalu petrozne kosti.Svi mišići lica inervirani od facijalisa bit će podjednako paralizirani.Polovina lica je nepokretna kao maska, ne može se nabrati čelo, nazolabijalna brazda je zbrisana, ugao usta je opušten i pomjeren ka zdravoj strani, očni prorez je proširen, kapci se ne mogu zatvoriti.Kod ponsnih povreda nema tako potpune paralize facijalisa, a zbog bliskog anatomskog odnosa sa jedrom abducensa i ponsnog centra za pogled, paraliza facijalisa može biti kombinovana s paralizom abducensa i paralizom pogleda ka istoj strani.

Supranukleusna paraliza facijalisa (centralni facijalis)

Jedra facijalisa dobijaju inervaciju za voljne pokrete lica iz donje trečine obiju hemisfera preko kortikobulbarnih puteva.Dio jedra iz koga polaze vlakna za gornji dio lica, palpebralne i frontalne grane, ima obostranu korteksnu inervaciju, dok dio jedra iz koga polaze vlakna za donji dio lica dobijaju inervaciju samo iz kontralateralne hemisfere.

Prilikom oštećenja kortikobulbarnog puta biće oštećena inervacija muskulature donjeg dijela lica.Gornji dio mimične muskulature bit će pošteđen.

Bellova paraliza facijalisa

Najčešći oblik paralize facijalisa je paraliza perifernog tipa koja nastaje naglo i nije izazvana nekim infektivnim oboljenjem ili upalnim procesom.

Uzrok je nepoznat, ali je primiječeno da pacijenti u anamnezi, kao okolnosti pod kojim je došlo do pojave oboljenja navode «promahu» (spavanje ili putovanje pored otvorenog prozora).Smatra se da usljed djelovanja hladnoće dolazi do edema nerva, koji je u koštanom kanalu stiješnjen i trpi pritisak.Paraliza je jednostrana, a svi mišići su podjednako zahvaćeni.

Klinička slika

Bolesnik obično ujutro primijeti da su mu se usta iskrivila, i misli da je paralizirana zdrava strana, jer ona vuće usta na svoju stranu.Čelo je bez bora, obrva je spuštena nešto niže, oko je više otvoreno, nazolabijalna brazda je plića.Hrana upada između obraza i zubala, pa se pacijent ponekad ugrize za obraz.Zbog nemogućnosti treptanja i zbog udaljenosti otvora suznog kanala suze prelaze preko kapka (epiphora).

Bolesnik nije u stanju da nabere čelo, zatvori oko, da povuče usta ka paraliziranoj strani.Ne može da zviždi ili nadima obraze, teško pije tečnost, a ako pokuša da je drži u ustima ona će izlaziti na paraliziranom uglu usta

Pri zatvaranju očiju vidi se Bellov fenomen:oko koje ostaje nepokriveno skreće naviše i upolje, tako da se pokazuje sklera.

Zbog oštećenja eferentnog neurona ugašen je kornealni refleks na toj strani.

Prognoza

Prognoza je uglavnom dobra.Oko 60% pacijenata se izliječi.Povoljan prognostički znak je rana pojava pokreta pojedinih mišića.Nepotpuna paraliza takođe ima više izgleda za izlječenje.

U diferencijalnoj dijagnozi treba isključiti oboljenje unutrašnjeg uha, poliomijelitis, Guillain-Barreov sindrom, difteriju i tetanus.

Terapija

Za vrijeme trajanja bolova primjenjuju se analgetici i lokalno zagrijavanje.Pronizon, u velikim dozama, u prvim danima bolesti može biti dobar jer smanjuje edem.Daje se i vitamin B1.

Oko treba biti zaštičeno vatom i zavojem.Masaža mišića sprječava pojavu kontraktura, a vježbe pokreta mišića treba početi što prije.