Hroni�ni gastritis

HRONIÄŒNI GASTRITIS

Etiologija i patogeneza

Hroni�ni gastritis je upalno oboljenje sluznice zeluca.Izaziva�i su mnogobrojni, a patogeneza je nejasna.Naj�ešći uzro�nik je helicobacter pylori.

Hroni�ni gastritis moze biti direktni nastavak akutnog gastritisa, ali ga mogu izazvati i drugi faktori kao što je dugotrajna upotreba jako za�injenih, toplih ili hladnih jela, zestokih pića, kahve, gutanje sekreta iz gnojnih zarišta gornjih partija, a takode uzrok moze biti i pušenje.Uzrik mogu biti i nutritivni alergeni i duza upotreba odredenih lijekova.

Danas postoji sve više dokaza da u nastanku hroni�nog gastritisa imaju ulogu nasledni faktori kao i imuni procesi.

O imunom karakteru govori nalaz antitjela u krvi protiv parijetalnih stanica ,unutarnjeg faktora i autoantitjela u zeluda�nom soku protiv stanica sluznice zeluca, te što se javlja kod oboljenja koja su imunog porijekla.

Upalni proces moze biti difuzan ili lokalizovan na pojedine dijelove zeluca ( antrum,korpus ) ili ograniÄ�en na manju zonu – zonalni gastritis.

Prema patološkom nalazu Hroni�ni gastritis se moze podijeliti u �etiri vrste:

• HroniÄ�ni superficijalni gastritis
• HroniÄ�ni gastritis sa parcijalnom atrofiom
• HroniÄ�ni atrofiÄ�ni gastritis
• Atrfija zeluca ili gastriÄ�na amilija

Radi jednostavnijeg pristupa hroni�nom gastritisu ovo oboljenje se danas dijeli :

• Erozivno – hemoragiÄ�ni gastritis
• Neerozivni hroniÄ�ni specifiÄ�ni gastritis
• Neerozivni hroniÄ�ni nespecifiÄ�ni gastritis

Erozivno – hemoragiÄ�ni gastritis :

Pacijenti sa ovom vrstom vrstom gastritisa mogu biti asimptomatski i mogu biti praćeni dispnejom ili krvarenjem iz gornjeg GIT-a,Å¡to se diagnosticira endoskopijom koja pokazuje subepitelinske hemoragije i erozije.Uzroci su obiÄ�no alkohol, nesteroidni antireumatici i fizioloÅ¡ki stres koji je nastao zbog neke teÅ¡ke akutne bolesti ili operacije ( stress – gastritis ). Faktori rizika za nastanak ovog oboljenja mogu biti trauma, opekotine, hipotenzija, oÅ¡tećenja C/NS-a,koagulopatija, sepsa, mehaniÄ�ka ventilacija renalna ili jetrena insuficijencija,kao i kombinovana multiorganska insuficijencija.Krvavljenja se javljaju kod manje od 6 % pacienata

Neerozivni nespecifi�ni gastritis:

Teško se moze diagnosticirati samo endoskopskim metodama, pa se koristi kombinacija biopsije i endoskopskog nalaza.

Klini�ka slika:

U hroni�nom gastritisu simptomi su neznatni i nekarak teristi�ni �ak i u tezim oblicima. Bolesnici se obi�no zale na TUP, difuzan epigastri�ni bol koji se poja�ava nakon jela, naro�ito nakon obilnog obroka, zbog širenja zapaljenjem izmjenjenog zeluda�nog zida.Javlja se gadenje , nadimanje, punoća i to naro�ito posle jela.Apetit je promjenjiv, nekad postoji osjećaj gladi i bolesnik podnosi svaku hranu, pa zatim dolazi do promjena u apetitu gdje ga privla�i npr.za�injena ili slana hrana i td. Javlja se gorušica i podrigivanje,crijeva se prazne nepravilno, javlja se proliv ili zatvor.Lica bolesnika posle jela su uzarena. Moze se javiti krvarenje. Jezik je oblozen i na udarnu palpaciju javlja se « bućkanje « u abdomenu.

Dijagnoza :

Dijagnoza se postavlja u prvom redu izolaciom helicobacter pyloari. Najsigurni je endoskopski pregled,kao i biopsija sluznice zeluca gdje gledamo o�uvanost lamine, prodor limfocita iz površnih u dublje slojeve, intenzitet redukcije zlijezdanih formacija. Po nekim autorima vazan je KAYOV test ( max.histaminski test )jer se njim provjerava sekrelisko stanje svih parietalnih stanica.

• Radi se biohemiska diagnostika BAO i MAO koja omogućuje razliku atrofije zeluca od drugih oblikahroniÄ�noh gastritisa.
• ImunoloÅ¡ki se mogu naći antitjela protiv parietalnih stanica.

Terapija :

• PreporuÄ�uje se umjerena fiziÄ�ka aktivnost,dobro kuhano meso,meko kuhana jaja,svjez sir,pasirano povrće i voće.Treba imati u vidu individualnu podnoÅ¡ljivost hrane.
• Najvaznije je kako bolesnik jede,a ne Å¡ta jede.
• Pored raznovrsnosti , obroci treba da su maleni i Ä�ešći.Iz hrane treba izbaciti zaÄ�ine, kahvu, Ä�aj i alkohol.Normalno pored svega treba ukljuÄ�iti terapiju protiv helicobacter pylori koja je najvaznija.LijeÄ�enje je dugo i uporno.
• Potrebna je povremena gastroskopija.

Autoimuni gastritis

Pored ova predhodna dva gastritisa veoma je vazno spomenuti i autoimuni gastritis.

Perniciozna anemija je jedan autoimuni gestritis koji zahvata fundus i korpus zeluca iz �ega proizilazi ahlorhidria i malapsorpcija B-12 vitamina.Antitijela Parijetalnih stanica protiv H+K+-ATP-aze nadena su kod više od 90 % zahvaćenih pacijenata.Histološko ispitivanje fundi�kih zlijezda pokazuje atrofiju , intestinalnu metaplaziju i minimalne znake upale. Rizik za adenokarcinom , iako osjetno povećan ,jeste u principu previše naglašen.Achlorhidria vodi do objašnjive hipergastrinemije (serumski gastrin veći od

1.000 pg/mlit.),zbog gubitka inhibicije zelu�anih stanica.

Hiprplazija ECL stanica je uobi�ajena i pripisuje se hipergastrinemiji .

Do 5 % zahvaćenih pacijenata moze razviti male ( ispod 1 cm. ) multicentri�ne zelu�ane karcinoidne tumore.Većina ovih tumora su benigni, dok mali procenat specijalno većih od 2 cm.mogu metastazirati.Regresija ovih malih tumora je zapazena nakon antrektomije sa nastankom hiperga strinemije.Endoskopija sa biopsijom je opravdana u pacijenata sa pernicioznom anemijom u vrijeme inicijalnog dijagnosticiranja uz praćenje pacijenata sa displasti�nim promjenama u zelucu ili nadenim malim karcinoidnim tumorima.