Angina pectoris

DEFINICIJA: je klinički oblik IBS čija je osnovna karakteristika PREKORDIJALNI BOL koji nastaje usled prolazne ishemije miokarda

  • Prolazna ishemija miokarda nastaje u angini, usled nesrazmere između potreba i mogućnosti dopremanja O2 u miokard. Neskad može nastati i zbog dopreme, ili usled ­ potrebe
  • doprema: ateroskleroza, spazam k.s, pad MV ili TA, anemija, hipoxemija
  • potreba: fizički napor, emocionalni stres, jer ­ frekvencu srca i TA
  • Faktori rizika za anginu pectoris slični su onima za aterosklerozu

PODijELA prema uslovima u kojima se javlja:

1.AP NA NAPOR: prolazne epizode bola u grudima izazvane naporom, tj situacijama koje zahtevaju veću količinu O2. Bol prestaje na nitroglicerin

2.AP SPONTANA: bol se javlja bez vidnog uzroka; bol je dužI i intenzivniji; slabo reaguje na nitroglicerin

KLINIČKI: Stabilna i nestabilna AP i Prinzmentalova AP

STABILNA ANGINA PECTORIS:

-Ovo je forma sa najblažim oblikom bola.

Osnovna karakteristika je ANGINOZNI BOL koji je uvek uslovljen provokativnim faktorom (fizički napor, hladnoća, obilan obrok)

Tegobe u grudima u vidu stezanja, pritiska, težine ili samo nelagodnosti najčešće su lokalizovane retrosternalno. Treba insistirati da bolesnik tačno pokaže to mesto; osobeno je da će ga pokazati otvorenom šakom, a ne jednim prstom

Bol se širi prema vratu, vilici, ramenima, nadlaktici, podlaktici, u leđa, gornji stomak

Često ga provociraju hladan vazduh, emocionalni sters i varenje. Praćen je malaxalošću i hladnim preznojavanjem

Bol traje 5-10 minuta, retko duže. Prestaje kada se bolesnik odmori ili na nitroglicerin

Fizički: u samom napadu bola može se registrovati ­ TA, tahikardija i poremećaj ritma

EKG: -van napada bola EKG je u granicama normale

-SAMO u napadu bola registruju se znaci ISHEMIJE MIOKARDA: depresija ST i negativan T talas.

-Dakle, EKG promene javljaju se samo u fazi bola, tj ishemije

DifDg: Aortna stenoza, acc plućna embolija, chr perikarditis, prolaps mitralne valvule

Dif Dg BOLA U GRUDIMA:

1.SPAZAM EZOFAGUSA: lokalizovan slično anginoznom bolu. Širi se u epigastrijum i nekada u levu ruku. Nitroglicerin deluje posle par minuta, jer otklanja spazam jednjaka. Nikada nije provociran naporom.

2.PERIKARDITIS: lokalizovan više sa leve strane sternuma. Bol je oštar. Dugo traje, nekoliko sati ili dana. Pojačava se pri dubljem udisaju ili kašlju. Smanjuje se kada je bolesnik nagnut napred.

3.DIJAFRAGMALNA HERNIJA SA EZOFAGUSNIM REFLUXOM: javlja se u lečećem položaju. Bol se smnajuje pri ustajanju

4.ULKUSNI BOL, ŽUčNE KOLIKE mogu da liče na AP, ali je ovde bola najjačI u odgovarajućem delu stomaka. Pacijent daje podatke o GIT tegobama.

5.SKELETNOMUSKULARNI BOL: jačina mu se menja pri pokretima. Lokalizovan je na mestu povrede. Pojačava se na spoljni pritisak

6.EMOCIONALNI BOL: kod napetih osoba. Ovaj bol nema osobine anginoznog bola, jer traje satima i danima i nije jak. Pacijent ne može da odredi kada počinje.

7.PLEURALNI BOL: kao i perikardni bol (priraslice) pojačava se pri udisaju. Oštar je i lokalizovan na mestu priraslice

Th stabilne angine pectoris: ¯ potrebe srca za O2:

-NITRATI: Izosorbid-dinitrat (Cornilat)

-b blokatori: Inderal ,atenolol

-Ca antagonisti: AP sa spazmima koronarki; Nifelat 3×10 mg

Ako ne regauje na Th lekovima – koronarografija, pa hirurgija. Danas se sve više koristi PTCA (perkutana transmuralna angioplastika) koja podrazumeva dilataciju krvnih sudova balon-katerterom

Prognoza stabilne angine pectoris je loša ako su zahvaćene sve tri glavne koronarne arterije

NESTABILNA ANGINA PECTORIS:

Uzrok je tromb (komplikovana ateromatozna ploča). tromb je neokluzivan (postoji delimičan protok) za razliku od infarkta,gde tromb potpuno okludira k.s i prekida krvotok

Bolovi se, ovde ne mogu predvideti, za razliku od stabilne AP. Bol se ovde javlja i pri najmanjem naporu, za vreme odmora, u snu. Ovaj oblik ne reaguje uvek na ThPrognoza ovog oblika je lošija – produžena ishemija može uvesti u maligne poremećaje ritma i iznenadnu smrt.

-Ovaj oblik se često javlja u višesudovnoj IBS, što dodatno otežava situaciju.

*Klinička slika nestabilne angine je između slike infarkta i stabilne angine. Bole je intenzivniji nego kod stabilne AP i traje 10-30 minuta. Bolovi su češćI – po nekoliko puta tokom dana Ili nedelje, zbog toga se ovaj oblik AP naziva i INTERMEDIJARNI Sy ILI PREDINFARKTNO STANJE

-Tokom napada, pored malaxalosti i preznojavanja, javlja se i mučnina, gušenje, kašalj, povraćanje, gubitak svesti, osećaj bliske smrti

-Tokom napada moguće je otkriti POREMEĆAJE RITMA, SISTOLNI ŠUM MITRALNE INSUFICIJENCIJE, ­ TA

-Ređe se u napadu razvija Acc edem pluća

EKG: još uvek je samo ishemija, nema lezije (nekroze) tj, nema elevacije ST segmenta; alo postoje (mada ne moraju) depresijaST segmenta i negativan T talas

-Karakteristična je “pseudonormalizacija” u toku bola prethodno negativnog T talasa ili ST depresije

Laboratorija: enzimi su normalni, ako su povećani CK i LDH, to je znak da se razvija infarkt

Dijagnoza: anamneza, laboratorija – ispitivanje postojanja nekroze; EKG promene ako postoje

PRINZMENTALOVA ANGINA PEKTORIS:

Definicija: je poseban oblik AP, najčešće uslovljen spazmom koronarki

Klinička slika: Napad se uvek javlja u isto doba dana ili noćI, nevezano za napor.

-Napad bola kod ovog oblika AP uslovljava podizanje (elevaciju) ST segmenta. Ova elevacija Iščezava po prestanku bola, pri čemu je to razlika od acc infarkta miokarda, kod kojeg je elevacija trajna nekoliko sati ili dana. Ovde nije prisutan nalaz enzima kao kod infarkta.

Terapija: hospitalizacija kod nestabilne (+ heparin i sve dole navedeno)

-Nitroglicerin sublingvalno (i.v u teškom slučaju)

-Nifelat, Bensedin

-Aspirin (¯ učestalost acc infarkta)

-Hiruško lečenje ili PTCA, ako lekovi ne pomažu