NajÄešće komplikacije koje nastaju kao posljedica povrede mozga su epilepsija, hidrocefalus i hroniÄni subduralni hematom.
Epilepsija
Epilepsija se može javiti odmah ili nekoliko mjeseci ili godina poslije povrede. LijeÄi se po principima lijeÄenja epilepsije. Samo jedan epileptiÄni napad ne znaÄi da pacijent boluje od epilepsije. Lijekovi za epilepsiju se ne moraju uzimati zauvjek, pogotovo ako su napadi bili u prva dva mjeseca od povrede. Njihovo ukidanje ili zamjena se obavlja uz EEG snimanje (elektroencefalografija) i konsultaciju neurologa-epileptologa.
Hidrocefalus
Hidrocefalus podrazumjeva nakupljanje moždane teÄnosti (likvora) u Å¡upljinama mozga (komore). Nakupljanje teÄnosti povećava pritisak na mozak. Zbog toga se viÅ¡ak teÄnosti mora odstraniti. To se postiže privremenom drenažom, ako smatramo da je hidrocefalus prolazan. Ukoliko je on stalan mora se postaviti unutraÅ¡nji sistem drenaže. On omogućava da se, uz pomoć cjevÄica i valvule, viÅ¡ak likvora sprovede u drugi dio tjela gdje će se vratiti i krv. To je najÄešće trbuÅ¡na duplja (ventrikuloperiotonealni Å¡ant, VP shunt)
HroniÄni subduralni hematom
HroniÄni subduralni hematom se može manifestovati poslije viÅ¡e nedelja ili mjeseci od povrede. Javlja se Äeće kod: starijih; alkoholiÄara; pacijenata koji imaju loÅ¡iju cirkulaciju kroz mozak, pogotovo ako su ranije imali moždane udare; drugih razloga atrofije mozga. Nekad se, neposredno nakon povrede, manje krvarenja ispod omotaÄa mozga ne manifestuje. Ovo se deÅ¡ava kod ljudi kod kojih je prostor izmedju lobanje i mozga proÅ¡iren uslijed atrofije mozga, subarahnoidalne ciste itd. Ova koliÄina krvi u poÄetku ne pritiska mozak. Ona se vremenom obavije opnom (kapsula), krv u njoj postaje teÄna i cijela formacija poÄinje da raste. Ona tada poÄinje da pritiska mozak i da izaziva tegobe.
LijeÄenje je operativno i uvjek se prvo pokuÅ¡a da se, preko manjeg otvora na lobanji, odstrani teÄni dio hematoma. U velikoj većini sluÄajeva nije potrebno otvaranje lobanje (kraniotomija).
Socialize