Kompjuterizovana tomografska angiografija
Naslovna » Interna » Kompjuterizovana tomografska angiografija
CT - angiografija

CT – angiografija

Autor stručnog rada: dr Senad Međedović, neuropsihijatar, neuropsihijatrijska klinika RMC Mostar

Pojam angiografije

Angiografija (od grčke riječi angeion-„sud-krvni sud“ i graphein-„napisati ili zapisati“) ili arteriografija je invazivna dijagnostička metoda pregleda unutrašnjosti, ili lumena, krvnih sudova i organa tijela, uz posebno interesovanje za arterije, vene i komore srca. Obavlja se ubrizgavanjem radio neprozirnog hidrosolubilnog (rastvorljivog u tečnostima) kontrasta u krvni sud, a zatim se isti snimaju (X – zracima), primenom rentgen tehnike, kao što su fluoroskopije. Zapis na filmu ili slika krvnih sudova se zove angiogram.

Mada je termin angiografija strogo definisan na osnovu projekcione radiografije, ovaj izraz se primjenjuje i kod novijih vaskularnih tehnika slikanja, kao što su CT-angiografija (kompjuterizovana tomografska angiografija) i MR – angiografija (magnetna rezonantna angiografija).

Oprema

СТ skener je rendgenološki aparat u obliku velike, kutije sa kružnim otvorom, ili kraćim tunelom, u centru. Bolesnik leži na uskom ispitnom stolu koji se kreće kroz ovaj otvor ili tunel i za to vrijeme izlaže dejstvu rendgen zračenja. Oko pacijenta se rotira rentgen cijev i elektronski rentgen detektor, koji se nalaze suprotno jedan od drugog, u prstenu koji se zove pokretni dio skenera. Radna stanica računara koja uz pomoć računarskog programa ugrađenog u njemu, obrađuje snimljene podataka, nalazi se u posebnoj sobi, i njen rad je pod kontrolom ljekara i za to obučenih tehničara.

Princip rada uređaja

U mnogim postupcima, postoji sličnost u načinu СТ-angiografije sa drugim rendgen pregledima. Rendgenski snimci nastaju dejstvom zračenja poput svjetlosti ili radio talasa, koje mogu biti usmjerene na tijelo. Različiti dijelovi tijela apsorbuje rendgen zračenje u različitom stepenu pa se u tome i ogleda razlika u prikazu pojedinih struktura tijela.

Konvencionalno rendgen snimanje se provodi tako da rendgen zračenje prolazi kroz tijelo, i formira sliku na fotografskom filmu ili posebnoj fotoosetljivoj ploči za snimanje.  Kosti se na snimku ocrtavaju bijelo, mehka tkiva u nijansama sive a vazduha u crnoj boji.

Kod СТ skeniranja, rendgen zraci i elektronski rendgen detektori rotiraju se oko pacijenata, i vrše mjerenje količine zračenja koja se apsorbuje u tijelu. U isto vrijeme, ispitni stol se kreće kroz skener, tako da rendgen zraci slijede spiralani put oko tijela. Poseban računarski program sakuplja veliki broj podataka za stvaranje dvodimenzionalne slike poprečnog presjeka tijela, koje se zatim prikazuju na monitoru. Ova tehnika se zove spiralna tomografija (tomografija je slikanje po djelovima ili sekventno slikanje) ili spiralna tomografska rekonstrukcija.

СТ snimanje se može opisati i kao siječenje hljeba na tanke kriške. Kada se tijelo slika, ono se „siječe na veliki broj kriški“ a svaka „kriška“ se obrađuje od strane računarskog programa, što omogućava detaljni višedimenzionalni prikaz unutrašnjosti tijela.

Savremeniji detektori nove tehnologije omogućavaju da se СТ skenerom dobije što više „kriški“ u jednoj rotaciji. Ovi skeneri, pod nazivom “СТ multislajs” ili “multidetektor СТ,” omogućavaju tanje „kriške“ u kraćem vremenskom periodu, što rezultira sa više detalja i pruža dodatne mogućnosti u toku izrade prikaza.

Moderni СТ skeneri su tako brzi da mogu da skeniraju velike dijelove tijela u samo nekoliko sekundi. Takva brzina je korisna za sve pacijente, a naročito za djecu, starije i teške bolesnike jer se izlažu manjim dozama rendgen zračenja.

Kada se u toku skeniranja kontrast ubrizga u krvotok u toku postupka СТА, krvni sudovi se prikazuju u svjetlo-bjeloj boji koja je jasno izdvojena od ostalih struktura i tkiva tjela.

Tehnika snimanja

  • Snimanje СТ-a se obično radi u ambulantnim uslovima.
  • Pacijent se postavlja, na specijalni stol, u ležeći položaj ili eventualno na bok i prema potrebi fiksira specijalnim kaiševima kako bi zadržao pravilan položaj tijela.
  • Medicinski tehničar ili ljekar u predjelu ruke ili podlaktice ubacuju intravensku (IV)-liniju u venu kako bi kroz istu obezbjedili ravnomjerni protok kontrasta.
  • Mala doza kontrasta može biti ubrizgana preko IV linije, da se utvrdi koliko je vremena potrebno da kontrast dospije do ispitivanog dijela tijela.
  • U toku skeniranja, sto za pregled se postavlja u polazni položaj, a zatim se kreće relativno brzo kroz otvor u postolju skenera za vrijeme snimanja. Za to vrijeme aparat, koji je povezan sa IV linijom, automatski ubrizgava kontrast zadatom brzinom prije i tokom skeniranja.
  • Kod snimanja koronarnih arterija ili aorte u grudima, permanentno se prati rad srca elektrokardiogramom (EKG) sa težištem na praćenju morfologije EKG-talasa, broja otkucaja i ritma srca. Prema potrebi (u cilju dobijanja kvalitetnijih snimaka) broj otkucaja se može usporiti primjenom beta blokatora u toku skeniranja.
  • Za vrijeme snimanja od bolesnika se traži da nekoliko sekundi zadrži dah i bude miran, kako bi se dobili oštri snimci bez zamućenja koji nastaju pokretima u toku disanja ili pri drugim pokretima tijela.
  • Po završenom snimanju uklanja se intravenska linija .
  • Sa savremenom opremom, СТ skeniranje traje između 5 i 20 sekundi

Prednosti

  • СТ angiografija je uglavnom bezbolna, brza i jednostavna metoda, a primjenom savremenih spiralnih СТ skenera, dužina vremena u toku koga pacijent mora da leži nepokretno se značajno smanjuje.
  • Kod pedijatrijskih pacijenata, roditelju može biti dozvoljeno prisustvo u sobi za, snimanje djeteta uz nošenje zaštitne kecelje koja spriječava izlaganje roditelja zračenju.
  • Primjena СТ -angiografije može da eliminira potrebu za operacijom, a ukoliko je operacija neophodna, ona može biti preciznija zbog kvalitetne dijagnostike.
  • СТ angiografija je u stanju da otkrije suženja krvnih sudova u idealnom vremenu za primjenu korektivne terapije suženja.
  • CT angiografija daje preciznije anatomske detalje krvnih sudova od magnetne rezonantne angiografije  (MRA).
  • Kod mnogih pacijenata primjenom СТ angiografije, može se izbjeći primjena konvencionalne angiografije – kateter angiografije koja spada u grupu invazivnih metoda.
  • U odnosu na kateter angiografiju, koja podrazumijeva postavljanje katetera (plastične cijevi) i ubrizgavanje kontrasta u velike arterije ili vene, СТ angiografija je mnogo manje invazivna i podnošljivija metoda za pacijente.
  • Ovaj postupak je koristan način skrininga mnogih arterijskih bolesti jer je sigurniji i zahtjeva mnogo manje vremena i sredstva nego kateter angiografija, lakše se podnosi jer se ubrizgavanje kontrasta vrši u venu ruke , a ne u veliku arteriju u preponama.
  • Rendgenski zraci koji se koriste u СТ skeniranju obično nemaju neželjene efekate i ne ostaju u tijelu bolesnika nakon snimanja.
  • Nakon СТ angiografije, pacijenti se mogu odmah vratiti na svoje normalne aktivnosti, dok se kateter angiografija izvodi samo kod bolničkih pacijenata.

Rizici

  • Ozračenje, uvijek postoji mogućnost pojave raka kod pretjerane izloženosti radijaciji u toku ove metode (kod dugih i učestalih snimanja). Međutim, koristi od tačne dijagnoze imaju prevagu nad rizikom.
  • Pojava alergija, na kontrastno sredstvo. Ona se može sprečiti upotrebom antialeregijskih lijekova 24 sata pre CT angiografija ili primjenom različitih ispitivanja koja ne zahtijevaju ubrizgavanje kontrastne materije. Rizik od ozbiljnijih alergijskih reakcija na kontrast koji sadrži jod je veoma rijetka, a odjeljenja radiologije su dobro opremljena za brzu sanaciju alergijskih reakcija.
  • Izlivanje kontrasta, ako se veća količina kontrastne materije curenjem iz posude izlije i proširi po koži ili se ubrizga ispod kože, (nakon oštećenja vena pri ubrizgavanju) može doći do oštećenja kože krvnih sudova i nerava, iako je malo vjerovatno, da do toga dođe. Ako bolesnik osjeća bol u toku ubrizgavanja kontrasta (na mestu ubrizgavanja) on mora odmah da obavjesti ljekara.
  • Trudnoća, Žene u drugom stanju izlažu se ovoj metodi samo ako su vitalno ugrožene.
  • Majke-dojilje, 24 sata nakon ubrizgavanja kontrasta treba da naprave pauzu prije nego što nastave dojenja.

Ograničenja

  • Kod osoba koja koje ne mogu stati u otvor konvencionalnog СТ skenera zbog velike tjelesne mase (gojazni) ili imaju težinu preko granice koju može da podnese pokretnim sto skenera.
  • СТ angiografija se izbjegava kod pacijenata sa teškim oštećenjem bubrega ili teškim dijabetesom, jer rendgen kontrastna materija može narušiti funkcije bubrega.
  • Kod poremećaja u radu srca, ili ako postoje začepljenja u više krvnih sudova, postoje poteškoće i pravilnom tumačenju СТ angiograma ili tomograma.
  • Pouzdanost СТ angiograma (tomograma) je umanjena kod selektivne kateterizacije (izvedena nakon uboda u arterije u predjelu prepona), kod snimanja oštećenja manjih arterija, posebno kada se radi o koronarnim arterijama u srcu koje se brzo pomjeraju.

Indikacije

  • Aneurizma aorte, u grudnom košu i trbuhu, ili na drugim velikim krvnim sudovima.
  • Ateroskleroza karotidne arterije na vratu, koje mogu ograničiti protok krvi do mozga i izazvati moždani udar.
  • Dijagnostika malih aneurizmi i drugih malformacija na arterijama mozga.
  • Ateroskleroza i suženja krvnih sudova na nogama i priprema bolesnika za endovaskularne intervencije ili operacije.
  • Bolest arterija bubrega, ili sagledavanje protoka krvi, kako bi se izvršile pripreme za transplantaciju bubrega.
  • Kao interventna radiološka metoda u hirurgiji bolesti krvnih sudova, kao što je usađivanje stentova ili procjena stanja nakon implantacije stenta.
  • Otkrivanje povrede jedna ili više arterija u vratu, grudima, trbuhu, karlici i udovima kod povrijeđenih bolesnika.
  • Procjena vaskularizacije tumora prije operacije ili drugih postupaka, kao što je embolizacija ili selektivna unutrašnja zračna terapija.
  • Dijagnostika disekcija ili razdvajanja na grudnoj ili trbušnoj aorti ili njenim glavnim granama.
  • Dijagnostika obima ateroskleroze u koronarnim arterijama i izbor hirurške metode, kao što je koronarni bajpas.
  • Dijagnostika nekih endokrinih bolesti
  • Dijagnostika plućne embolije (ugrušaka krvi iz vena nogu).

Reference:

1. Berrington de González AB, Mahesh M, Kim KP, et al. Arch Intern Med. 2009;22:2071-2077.

2. Smith-Bindman R, Lipson J, Marcus R, et al. Arch Intern Med. 2009;169:2078-2086.

3. Johnson DA, Helft PR, Rex DK. CT 2009;6:738-740.

4. Richmond, Caroline (September 18, 2004). “Obituary—Sir Godfrey Hounsfield”. BMJ (London, UK: BMJ Group) 2004:329:687 (18 September 2004).

5. Filler, AG (2009): The history, development, and impact of computed imaging in neurological diagnosis and neurosurgery: CT, MRI, DTI: Nature Precedings DOI: 10.1038/npre.2009.3267.5

 

Kompjuterizovana tomografska angiografija 1.33/5, (26.67%), 3
Don't be shellfish...Share on FacebookShare on TumblrTweet about this on TwitterShare on LinkedInShare on Google+
Tekst objavio: Dervis Deljo
Tag

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>