Ventriculus lateralis

Ventriculus lateralis

Bočna ili lateralna moždana komora je parna šupljina smještena u centralnim dijelovima hemisfera. Ima oblik donekle spoljoštenog slova C čiji je konkavitet usmjeren prema naprijed i dolje. Na njoj opisujemo sljedeće dijelove: čeoni rog (cornu frontale s. anterius), središnji dio (pars centralis), potiljačni rog (cornu occipitale s. posterius) i sljepoošni rog (cornu temporale s. inferius). Svaka lateralna moždana komora je preko svog međukomornog otvora (foramen interventriculare) povezana sa trećom moždanom komorom. Ovaj otvor je omeđen sprijeda sa pars libera columnae fornicis, a straga sa tuberculum anterius thalami.

Cornu frontale s. anterius nalazi se ispred interventrikularnog otvora, a usmjeren je u dubinu čeonog režnja velikog mozga. Dorzalni i rostromedijalni zid prednjeg roga gradi genu corporis callosi. Ventrolateralni zid formira caput nc. caudati koji u spoju sa komornom površinom corpus callosuma gradi lateralni ugao čeonog roga. Kaudomedijalni zid čeonog roga formiraju septum pellucidum i dio columnae fornicis. Čeoni rog ne sadrži plexus choroideus.

Pars centralis se pruža iza foramen interventriculare. Na njemu opisujemo donji zid ili pod, gornji zid ili krov, te medijalni zid. Donji zid središnjeg dijela bočne moždane komore grade nc. caudatus (od kojeg se prema medijalno nalazi stria terminalis), te manji dio dorzalne strane thalamusa. Gornji zid ili krov središnjeg dijela formira donja strana truncusa corporis callosi. Medijalni zid partis centralis sužava se idući prema natrag. Formiraju ga corpus fornicis, fissura choroidea i manji ili veći dio septum pelluciduma. Atrium predstavlja kaudalno proširenje lateralne moždane komore gdje se sustiču središnji dio, stražnji i donji rog. Nalazi se u blizini spleniuma corporis callosi.

Cornu occipitale s. posterius je vrlo varijabilne veličine i oblika, a ponekad uopšte i ne postoji. Njegov dorzomedijalni zid gradi najveći dio vlakana forceps majora, a dorzolateralni zid formiraju vlakna tapetuma i dublje od njih radiatio optica. Na ventromedijalnom zidu potiljačnog roga nalazi se ispupčenje (calcar avis) prouzrokovano sulcus calcarinusom. Potiljačni rog ne sadrži plexus choroideus.

Cornu temporale s. inferius usmjeren je od središnjeg dijela prema naprijed i dolje. Obilazi oko kaudalnog dijela talamusa i završava u medijalnom dijelu temporalnog režnja na oko 1-3 cm iza temporalnog pola hemisfere. Njegov dorzolateralni zid grade tapetum, radiatio optica i cauda nc. caudati. Ventromedijalno, formiraju ga hippocampus i fimbria hippocampi. Hippocampus je u predjelu komore pokriven bijelom masom zvanom alveus, a prema šupljini komore šalje dva do tri prstolika ispupčenja nazvana digitationes hippocampi. Donji zid sljepočnog roga grade uzvišenja zvana eminentia collateralis i trigonum collaterale izazvana istoimenim žlijebom na površini hemisfere.

U donjem rogu, atrijumu i središnjem dijelu lateralne moždane komore nalazi se plexus choroideus. Najrazvijeniji, prošireni dio ovog spleta nalazi se u području atrijuma i naziva se glomus choroideum. Plexus choroideus ventriculi lateralis nastavlja se kroz foramen interventriculare horoidnim spletom treće moždane komore.

Shortlink:

Socialize